in

Etika u transplantaciji solidnih organa

Photo: Piron Guillaume @ Unsplash

Prilikom pripreme internacionalnog kongresa studentata medicine i mladih ljekara SAMED 2021, članovi InciSIoN BiH kao partneri kongresa pripremaju Theme event 2: Organ transplantation: privilege or need!

Mnogo je pacijenata koji čekaju na novi organ, a samim time i novi život.  Međutim zbog izuzetno kompleksne organizacije i podjela unutar naše zemlje, ne postoji univerzalan zakon koji bi osigurao doniranje organa nakon smrti. BiH nije članica Eurotransplant-a, niti neke druge mređe za darivanje organa. Rijetki su oni koji uspiju dobiti šansu za novi život u nekoj od prijateljskih razvijenih zemalja.

Kroz seriju članaka u narednih mjesec dana, nastojat ćemo Vam objasniti najčešća oboljenja koja zahtjevaju transplantaciju, kao i uslove koje je potrebno ispuniti da bi neko bio donor, ili primatelj organa. Članak 4: autor Edna Supur

Etika u transplantaciji solidnih organa

Transplantacija je medicinski postupak presađivanja stanica, tkiva ili organa iz tijela donora u tijelo primaoca, izvršen s ciljem obnavljanja funkcija u tijelu. Prema genetskim vezama između donora i primaoca, razlikujemo četiri vrste transplantata: autograft- donor i primalac je ista osoba;izograft- donor i primalac su genetski identične osobe i iste biološke vrste; alograft ili homograft- donor i primalac su genetski različite osobe iste biološke vrste; ksenograft ili heterograft- donor i primalac su različite biološke vrste.1

Ljudsko tijelo posjeduje sposobnost da razlikuje vlastito od stranog, zbog čega dolazi do odbacivanja transplantiranog organa ukoliko se ne primijene odgovarajuće mjere. Opstanak donorskog organa u tijelu primaoca prvenstveno ovisi od glavnog kompleksa histokompatibilnosti- MHC. Iako podudaranje svih MHC gena može smanjiti rizik od odbacivanja, postoji niz dodatnih genskih proizvoda koji također igraju ulogu u aktiviranju odgovora na strano tkivo. U prilog tome svjedoče prve transplantacije organa bez imunosupresivne terapije koje su imale minimalan klinički uspjeh. Farmakološki imunosupresivi u upotrebu su ušli ranih šezdesetih godina. Uprkos napretku medicine i višegodišnjem iskustvu sa imunosupresivnim lijekovima, odbacivanje transplantiranih organa i danas predstavlja najvažniji problem. Dugogodišnja upotreba imunosupresivne terapije može uzrokovati niz zdravstvenih problema, kao što su toksičnost,  povećan rizik od infekcija i limfoproliferativnih oboljenja.

Nezaobilazan segment u procesu transplantacije organa nedvojbeno je psihološki aspekt. Sama operacija za pacijenta predstavlja izuzetno emotivno iskustvo. Potrebno je uzeti u obzir da se u većini slučajeva radi o višegodišnjim bolesnicima, kojima ovo predstavlja jedinu mogućnost preživljavanja. Narušen kvalitet života, ponovno uspostavljanje ravnoteže nakon operacije i stresno pitanje šta će se desiti ako dođe do odbacivanja novog organa sa sobom nose bujicu emocija sa kojom se pacijenti, ali i njihovi najbliži, svakodnevno suočavaju.

Ishod transplantacije se kontinuirano poboljšavao posljednjih godina, međutim, danas dostupnost organa ne može zadovoljiti potražnju za organima. Kako se povećava potražnja za doniranim organima, neophodno je osigurati da novi zakoni i strategije povećanja opskrbe organima budu etični i da se temelje na načelima altruizma.2 Prva i najlakša strategija koja može osigurati povećanje broja doniranih organa je obrazovanje. Obrazovni napori moraju se usredotočiti kako na povećanje broja ljudi koji pristanu biti donori organa prije smrti, tako i na obrazovanje njihovih porodica. Potpisivanje donorske kartice za života je u skladu s etičkim principima poštovanja individualne autonomije. Iz navedenih razloga veliki napori se trebaju uložiti u razvijanje kolektivne svijesti. Priroda transplantacije organa često je nepredvidiva i uključuje potrebu kako zdravstvenih radnika, tako i potencijalnih primalaca da donesu hitne i vrlo složene odluke, međutim, kao i za sve medicinske postupke, prije nego što transplantacija može biti realizovana, mora se dati pristanak. Altruizam koji omogućava pojedincima da prihvate takve rizike kao što je darivanje vlastitih organa, sve medicinske radnike obavezuje da osiguraju da donori razumiju koji su rizici procedure, te da ih prihvataju svojevoljno.3 Dodjela organa za transplantaciju trebala bi se temeljiti na unaprijed utvrđenim kliničkim kriterijima, s ciljem postizanja najboljih ukupnih ishoda za primaoca i odgovarajuće upotrebe dostupnih resursa, uzimajući u obzir hitnost i identifikaciju potencijalnog primaoca koji je najprikladniji za primanje određenog organa.4

Trgovina ljudskim organima predstavlja specifičan i kompleksan oblik organizovanog kriminala koji je intenzivan tokom posljednjih decenija 20. i početkom 21. vijeka, kao popratna pojava napretka transplantacijske medicine.5 Ljekari širom svijeta danas podržavaju Istanbulsku deklaraciju o trgovini organima i transplantacijskom turizmu koja je donesena u maju 2008. godine u cilju rješavanja hitnih i rastućih problema prodaje organa, transplantacijskog turizma i trgovine donorima organa u kontekstu globalne nestašice organa. U skladu sa Istanbulskom deklaracijom zabranjuju se sve forme oglašavanja, uključujući elektronske i druge medije, te nuđenje ili posredovanje u svrhu transplantacijskog komercijalizma, kupoprodaje organa ili transplantacijskog turizma.6

Ne zaboravite, kao donor organa imate priliku činiti dobra djela i nakon smrti!

REFERENCE

  1. Jasenko Karamehić i saradnici, Transplantacija organa, Tuzla 2002.
  2. Dalal AR. Philosophy of organ donation: Review of ethical facets. World J Transplant. 2015 Jun 24;5(2):44-51. doi: 10.5500/wjt.v5.i2.44. PMID: 26131406; PMCID: PMC4478599.
  3. Dunstan GR. The ethics of organ donation. Br Med Bull. 1997;53(4):921-39. doi: 10.1093/oxfordjournals.bmb.a011659. PMID: 9536539.
  4. National Health and Medical Research Council (2016), Ethical Guidelines for organ transportation from deceased donors. Canberra: National Health and Medical Research Council
  5. Temida, Časopis o viktimizaciji, ljudskim pravima i rodu, br.1., Prometej, Beograd, 2009. str. 59
  6. The declaration of Istanbul on organ trafficking and transplant tourism, May 2008.

Da li biste ovo preporučili?

Studentski kongres neuroznanosti – NeuRi 2021

NeuRi 2021 – Studentski kongres neuroznanosti

Kurs SPSS u Erazmo centru u Tuzli

Kurs SPSS-a: Naučite statističku obradu podataka i interpretaciju rezultata