in

Transplantacija bubrega: novi organ za novi život

Photo: Piron Guillaume @ Unsplash

Prilikom pripreme internacionalnog kongresa studentata medicine i mladih ljekara SAMED 2021, članovi InciSIoN BiH kao partneri kongresa pripremaju Theme event 2: Organ transplantation: privilege or need!

Mnogo je pacijenata koji čekaju na novi organ, a samim time i novi život.  Međutim zbog izuzetno kompleksne organizacije i podjela unutar naše zemlje, ne postoji univerzalan zakon koji bi osigurao doniranje organa nakon smrti. BiH nije članica Eurotransplant-a, niti neke druge mređe za darivanje organa. Rijetki su oni koji uspiju dobiti šansu za novi život u nekoj od prijateljskih razvijenih zemalja.

Kroz seriju članaka u narednih mjesec dana, nastojat ćemo Vam objasniti najčešća oboljenja koja zahtjevaju transplantaciju, kao i uslove koje je potrebno ispuniti da bi neko bio donor, ili primatelj organa. Članak 1: autor, Amina Gušić

Transplantacija bubrega: novi organ za novi život

Hronična bubrežna bolest predstavlja jedan od najvećih izazova današnje medicine, kako zbog pravovremene dijagnoze tako i zbog tretmana. Dosada od nje boluje 750 miliona ljudi, od čega je 2 miliona na hemodijalizi i potencijalni kandidat za transplantaciju. [1] Taj broj je trenutno u porastu, ponajviše zbog kasnog dijagnosticiranja usljed duge asimptomatske faze bolesti.
Trenutni načini liječenja ovog oboljenja, su hemodijaliza i transplantacija, od čega potonja predstavlja metodu izbora.

Indikacije za transplantaciju i kriteriji donorstva

Indikacije za transplantaciju bubrega su terminalni stadij hronične bubrežne bolesti uz nepostojanje kontraindikacija za istu. Shodno tome se vrši pretransplantacijska procjena primaoca i donora, radi osiguranja što bolje kompatibilnosti i snižavanja potencijalnih rizika tokom i nakon zahvata.
Postoje kriteriji za žive donore i prošireni kriteriji za kadaverične donore ECD (engl. Extended Donor Criteria). ECD kriteriji su:

  • starosna dob veća od 59 godina ili,
  • Starosna dob 50-59 godina uz CVI (cerebrovaskularni inzult) kao uzrok smrti, historiju arterijske hipertenzije te serumski kreatinin >1.5 mg/dL (>130.43 mikromol/L)
  • Nepostojanje bubrežne ili druge maligne bolesti te infekcije

Transplantat bubrega živog donora se procjenjuje na osnovu medicinskog stanja opsežnim pregledom uz podudarnost krvne grupe i unkarsng testiranje seruma primaoca i davaoca (engl. cross-match test)[2]

Kontraindikacije za transplantaciju bubrega

Apsolutne kontraindikacije za transplantaciju bubrega od strane primaoca su:teška nepopravljiva kardiovaskularna bolest, aktivna infekcija, aktivna maligna bolest, ostale teške nepopravljive bolesti s očekivanim preživljenjem manjim od 2 godine i nesaradnja pacijenta

Apsolutne kontraindikacije u slučaju živog donora bubrega su: starosna dob manja od 18 godina  bubrežne bolesti, nepodudarnost krvne grupe, hronične bolesti pluća, srca, jetre, autoimune i maligne bolesti.[2]

Statistički podaci podaci u BiH i šire

Prema podacima Udruženja ljekara za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju bubrega u BiH te Donorske mreže BiH iz 2018. godine, na hemodijalizi se nalazi 3000 pacijenata, dok broj onih sa tranplantiranim bubregom je 260. Prosječan broj transplantacija bubrega u BiH je 20 godišnje.

Usporedbe radi, u susjednoj Hrvatskoj se obavi prosječno 200-250 transplantacija godišnje.

Razlozi malobrojnih izvršenih transplantacija bubrega te dugom čekanju su višestruki. Prvenstveno ne postoji krovna institucija u BiH koja bi bila zaduženja za transplantacije. .

Postoji Zakon o transplantaciji tkiva i organa u svrhu liječenja u FBiH[3] i istoimeni zakon u RS-u[4], oba usvojena 2009. godine (uz dopuno istog u FBiH 2017. godine[5] i u RS-u 2018. godine[6]). Nažalost, izostaje njihova izvedba u praksi.

Sljedeći problem jeste mali broj aktivnih donora u BiH, 4 na milion stanovnika. Slična je situacija i u regionu, s izuzetkom Hrvatske. Trenutna stop realiziranih donora u Hrvatskoj je 37 na milion stanovnika [5], dok je u Eurotransplantu u prosjeku 15.5 na milion stanovnika. U Republici Srbiji ih ima 3.5 na milion stanovnika. Nešto bolja je Slovenija sa 17 na milion stanovnika.

Potrebno je potaknuti što veći broj građana na doniranje organa. Time se povećavaju šanse za što uspješnije liječenje.

Literatura:

[1]Bikbov B, Perico N, Remuzzi G. (2018). Disparities in Chronic Kidney Disease Prevalence Among Males and Females in 195 countries: Analysis of the Global Burden of Disease 2016 Study, Nephron 139 (4).:313-318
[2]Rašić S., et al. (2020) Klinička nefrologija, Sarajevo: Univerzitet u Sarajevu
[3]Službene novine Federacije BiH (2009), Zakon o transplantaciji organa i tkiva u svrhu liječenja. Sarajevo. Službene novine Federacije BiH, br. 75/09
[4]Službene novine Federacije BiH (2017), Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o transplantaciji organa i tkiva u svrhu liječenja. Sarajevo. Službene novine Federacije BiH, broj 95/17
[5]Službeni glasnik RS (2009.), Zakon o transplantaciji organa. Banja Luka.Službeni glasnik RS, br.72/2009
[6]Službeni glasnik RS (2018): Zakon o presađivanju ljudskih organa. Banja Luka. Sužbeni glasnik RS, br.57/2018

Da li biste ovo preporučili?

Edina Ramić pokrenula biznis

Studentica medicine Edina Ramić pokrenula uspješan privatni biznis

STOP RAKU GRLIĆA MATERICE 2021: Uloga budućih liječnika u unaprijeđenju prevencije raka grlića materice

Webinar: Uloga budućih liječnika u unaprijeđenju prevencije raka grlića materice