in

Transplantacija jetre: druga najčešća transplantacija solidnih organa

Photo: Piron Guillaume @ Unsplash

Prilikom pripreme internacionalnog kongresa studentata medicine i mladih ljekara SAMED 2021, članovi InciSIoN BiH kao partneri kongresa pripremaju Theme event 2: Organ transplantation: privilege or need!

Mnogo je pacijenata koji čekaju na novi organ, a samim time i novi život.  Međutim zbog izuzetno kompleksne organizacije i podjela unutar naše zemlje, ne postoji univerzalan zakon koji bi osigurao doniranje organa nakon smrti. BiH nije članica Eurotransplant-a, niti neke druge mređe za darivanje organa. Rijetki su oni koji uspiju dobiti šansu za novi život u nekoj od prijateljskih razvijenih zemalja.

Kroz seriju članaka u narednih mjesec dana, nastojat ćemo Vam objasniti najčešća oboljenja koja zahtjevaju transplantaciju, kao i uslove koje je potrebno ispuniti da bi neko bio donor, ili primatelj organa. Članak 2: autor, Amina Milunić

Transplantacija jetre

Uvod

Transplantacija jetre danas predstavlja drugu najčešću transplantaciju solidnih organa i  jedini je način liječenja ireverzibilnog i progresivnog oboljenja jetre. S razvojem transplantacije uporedo je rastao i broj oboljelih koji su kandidati za transplantaciju, ali limitirajući faktor predstavlja insuficijentan broj organa za donaciju. Pa tako danas 5-10% pacijenata umire jer ne dočekaju organ za transplantaciju.

Historija transplantacije jetre

Prva eksperimentalna heterotopična transplantacija urađena je 1955. godine a eksperimentalna životinja je bio pas. Zatim, 1964. Thomas Starlz je izvršio prvu kliničku ortopičnu transplantaciju jetre, koja je bila neupješna. Preživljavanje pacijenata je iznosilo svega 23 dana. Da bi, 1967. godine, uz pomoć Roy Calna koji je koristio antilimfocitni serum, Starlz izveo prvu uspješnu transplantaciju. Uspješnosti transplantacije je doprinio Cyclosporin A, nakon što je uveden 1980. god. 1983. godine transplantacija jetre je registorovana kao metoda izbora za liječenje nekih bolesti jetre koje su u terminalnoj fazi. Od tada transplantacija jetre je doživjela svoju ekspanziju u razvoju.

Indikacije za transplantaciju

Indikaciju za transplantaciju jetre su sva ireverziblina oštećenja jetre, kada su iscrpljeni svi medikamentozni i hirurški načini liječenja, a pacijent se približava terminalnom stadiju bolesti. Terminalni stadij u akutnom i hroničnom zatajenju jetre te primarnom karcinomu jetre su stanja koja se mogu uspješno liječiti transplantacijom, koja je jedina alternativa u spašavanju i poboljšanju kvalitete života kod takvih pacijenata. Akutno zatajenja jetre predstavljaja stanje koje se razvija u veoma kratkom vremenu i zahtjeva hitno liječenje i hitnu transplantaciju, jer se smrt nastupa brzo.  Najčešće indikacije za transplantaciju jetre su: ciroza (70% transplantacija jetre u SAD-u ), galopirajuća nekroza jetre (8%), hepatocelularni karcinom jetre (oko 7%), bilijarna atrezija i metaboličke bolesti, najčešće kod mlađih ispod 18. godina,  te druge holestatske i neholestatske bolesti (oko 8%). 

Kontraindikacije

Kontraindikacije su stanja u kojima su određeni terapijski ili dijagnostički postupci nepoželjni jer bi dodatno pogoršali stanje pacijenta. Kontraindikacije za transplantaciju jetre su: teška oboljenja srca i pluća, nekontrolisane sistemske infekcije, maligni tumori, uporni alkoholizam, ovisnost o drogama, nepovratna oštećenja mozga.

Formiranje liste čekanja

Svi pacijenti koji imaju indikacije za transplantaciju jetre moraju biti registrovani na jedinstvenoj  listu čekanja. Svakom pacijentu se određuju odgovarajući laboratorijski parametri koji se zatim unose u MELD ljestvicu na osnovu koje se pacijenti rangiraju prema težini i hitnosti njihovog stanja. Boduje se količina bilirubina, kreatinina i INR-a za odrasle, te bilirubina, serumskog albumina, INR-a, dob i stepen zaostajanja u rastu za djecu. Kod pacijenata sa hepatocelularnim karcinomom određuje se veličina tumora i vrijeme čekanja. Pacijenti sa većim brojem bodova imaju veći rizik od smrti pa samim time imaju prednost za transplantaciju.

Ko su donori?

Postoje dvije vrste transplantacije jetre:

  1. Kadaverična – kada je jetra dobivena od pacijenta kome je utvrđena moždana smrt,
  2. Sa živog donora – kada se jetra uzme od živog davatelja i presadi primatelju.

Kadaverična transplantacija podrazumijeva transplantaciju cijele jetre, a davatelj je pacijent kod kojeg je utvrđena moždana smrt. Prije transplantacije potrebno je utvrditi podudarnost u veličini i ABO sistemu krvnih grupa. Kod transplantacije sa živog donora uzima se samo dio jetre, desni režanj (za transplantaciju s odrasle na odraslu osobu) i lateralni segment lijevog režnja (za transplantaciju s odrasle osobe na djecu). Kod živih donora je također potrebno utvrditi dob, krvnu grupu i veličinu jetre kako bi se procijenila podudarnost između primatelja i donora. Ono što predstavlja veliku prednost za žive donore jeste to što jetra ima veliku sposobnost regeneracije, te će se u veoma kratkom vremenu regenerisati i vratiti u svoju normalnu veličinu. Komplikacije koje se mogu javiti kod donora nisu nemoguće ali su jako rijetke.

Transplantacija danas

Transplantacija jetre, od prve uspješno izvedene pa sve do danas, doživjela je veliki napredak u svom razvoju. Razvoj transplantacione hirurgije doveo je do toga da se proširio broj indikacija, koje se mogu transplantaciom liječiti. Međutim, najveći izazov danas predstavlja veliki broj pacijenata na listi čekanja a u isto vrijeme mali broj raspoloživih organa za donaciju. Bez obzira na razvoj metoda i tehnika transplantacije, mortalitet pacijenata, koji se nalaze na listi čekanja, je visok. A jedan od razloga je nerazvijenost svijesti građana o doniranju organa.  SAD predstavlja zemlju sa najvećim broj izvedenih transplantacija, preko 7000 godišnje. Uprkos tome, preko 10 000 pacijenata se nalazi na listi čekanja, od kojih nažalost veliki broj njih umire zbog nedostatka dostupnih organa ili bivaju uklonjeni sa liste jer su ”previše bolesni za transplantaciju”. Što se tiče područja Balkana, Hrvatska je ta koja prednjači u broju transplantacija. 2010. godine je bila na trećem mjestu po broju izvedenih. Nažalost, BiH zaostaje za ostalim zemljama. Nije članica Eurotransplanta niti ima državnu transplantacijsku organizaciju, a samim time ne postoji jedinstvena lista čekanja, što predstavlja veliki problem za pacijente kojima je transplantacija jedina nada u izliječenju. U svijetu ali i FBiH prema izmijeni Zakona o transplantaciji organa i tkiva u svrhu liječenja, svako je pretpostavljeni donor organa nakon smrti ako se tome pismeno nije usprotivio tokom života.  U BiH donor možete postati preko organizacije Donorska mreža, nakon što potpišete i dobijete svoju donorsku karticu. Nadamo se da će se u budućnost podići svijest građana o darivanje organa jer to predstavlja najveći čin ljudske solidarnosti, humanosti i nesebičnosti i da će se na taj način smanjiti broj pacijenata na listi čekanja.

                                                                                                      Amina Milunić

Reference:

  1. Jasenko Karamehić i saradnici, Transplantacija organa, PrintCom, Tuzla, 2002.god.
  2. http://www.msd-prirucnici.placebo.hr/msd-prirucnik/imunologija-i-alergije/transplantacija/transplantacija-jetre
  3. http://www.msd-prirucnici.placebo.hr/msd-prirucnik/imunologija-i-alergije/transplantacija/osnovni-principi-transplantacije
  4. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/30080954/
  5. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/28151809/
  6. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/9404965/
  7. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/25993082/
  8. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/3511823/
  9. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/28364814/
  10. https://www.mayoclinic.org/tests-procedures/liver-transplant/about/pac-20384842
  11. https://academic.oup.com/ndt/article/27/4/1319/1836400

Da li biste ovo preporučili?

STOP RAKU GRLIĆA MATERICE 2021: Uloga budućih liječnika u unaprijeđenju prevencije raka grlića materice

Webinar: Uloga budućih liječnika u unaprijeđenju prevencije raka grlića materice

Transplantacija rožnjače: najčešća i najuspješnija transplantacija tkiva i organa